Društvenim mrežama se nedavno počela širiti informacija da je uzgoj i prerada koprive kao i nekih drugih biljnih vrsta te njihovo korištenje kao sastojka u prehrambenim proizvodima zabranjeno u Europskoj uniji?
Kako prenosi Agroklub, Facebook stranica Baltazar koja ima 76.000 pratitelja objavila je informaciju da je Hrvatska ulaskom u EU pristala da joj se zabrani upotreba koprive prema europskim zakonima, ali da su zabranjene i druge biljke smatrane prirodnim lijekovima, a to su: bršljan, gavez, glog, hrast, imela, kantarion, medvjeđe grožđe, orahov list, pelin, podbijel, rastavić, rusa, sena, velerijana i mnoge druge.
U nastavku teksta navodi se da je "najveći grijeh koprive što je besplatna i svima dostupna te da je jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu" što je prenijela i web stranica epoha.com.hr. "Europska unija neumoljiva je prema narodnim mudrostima. Tako je Francuska zabranila ne samo uzgoj i preradu, nego i širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa", stoji u objavi portala.
Je li istina da je kopriva zabranjena u EU, iz Agrokluba su upitali naše Ministarstvo zdravstva.
Prema informacijama iz ministarstva kopriva nije zabranjena ni u jednoj državi članici EU niti postoje inicijative da se navedena biljna vrsta zabrani na razini EU kao sastojak hrane ili dodataka prehrani. Ipak, navodi se da je točno da su neke biljke s navedenog popisa zabranjene. Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno, definirana je njihova upotreba ili zabrana. Spomenutim Pravilnikom koji datira iz 2013. godine, propisana su ograničenja biljaka u njihovim dozama i ponekad nisu preporučene za određene skupine bolesnika, a najčešće ni za trudnice, malu djecu i dojilje iz razloga što nema dovoljno podataka o mogućem negativnom djelovanju. Nisu zabranjene za upotrebu u hrani i pićima, ali se kod njihove konzumacije preporučuje oprez.
Od spomenutih vrsta na početku članka dopušteno je korištenje: bijelog i crvenoh gloga (Crataegus), bijele imele (Viscum album), medvjetke ili medvjeđeg grožđa (Arctostaphylos uva-ursi), rastavića ili poljske preslice (Equisetum arvense), indijske i tinevelške sene (Cassia angustifolia) te valerijane ili odoljena (Valeriana officinalis), kopriva i pelin.
Kod pripravaka od navedenog bilja proizvođač se mora pridržavati maksimalno dozvoljenog udjela pojedine biljke u hrani i/ili dodatku prehrani te postoje naznake koliko dugo se smiju koristiti, kome se ne preporučuje i slično.
Važno je naglasiti da ipak ima biljaka koje su zabranjene za dodavanje u prehrani i korištenju u proizvodnji, a to su: bršljan (Hedera helix), gavez (Symphytum officinale), kantarion (Hypericum perforatum), mlječika (Euphorbia amygdaloides), podbjel (Tussilago farfara) i rosopas ili rusa (Chelidonium mayus). Hrast i list oraha nisu na tom popisu, što znači da ne postoje dokazi o njihovoj zabrani.
"Ograničenje u prehrambenim proizvodima može se odnositi na navode koji se koriste u komercijalnoj komunikaciji prehrambenih proizvoda prema krajnjem potrošaču", navode iz Ministarstva za Agroklub.
