Sve su promijenili

Ovo su pioniri istarskog vinarstva, a i danas, nakon tri desetljeća, u samom su vrhu i pomiču granice

Oni su iznijeli Istru, prvi promovirali njezina vina i predstavili je svijetu!

Oni su bili prvi koji su skrenuli pažnju javnosti na Istru. Do njih je status malvazije bio toliko nizak da se smatrala sortom samo za stolna ili profana vina za konobe i krčme, a 99,5% malvazije prodavalo se u vidu rinfuze ili u litrenkama Istravina i drugih bivših zadružnih poduzeća. S teranom je bilo još gore, njegov okus zazivao je podsmijeh, a kiselost viceve. Usprkos svemu ostali su vjerni tradicionalnim sortama, slušali iskustva roditelja, učili od drugih i od vlastitih grešaka i na kraju su pronašli su put. Promijenili su percepciju javnosti, napravili su bolja vina, prenijeli svoja iskustva na ostale, nastavili raditi i mijenjati se, počeli putovati po svijetu i nastavili učiti i na kraju su izgradili sasvim novi okoliš, zdrav, opčinjen kvalitetom i autentičnim istarskim sortama. Pokrenuli su prvi val, sasvim novi trend, pokrenuli su vlak na koji su se ukrcali i brojni drugi i udarili temelje novoj istarskoj vinskoj sceni koja danas na tržištu broji više od 100 vinarija. Krenuli su većinom u devedesetima, danas četvrt stoljeća poslije i dalje rastu.


Benvenuti

Vladari Motovunštine i središnje Istre

Vinarija Benvenuti jedina je među pionirima modernog istarskog vinarstva čija vina ne dolaze iz Bujštine, a i pojavila se cijelo desetljeće nakon pionira iz Bujštine, s berbom iz 2003. kao prvom etiketom pod obiteljskim prezimenom. Proizvodnja vina u Benvenutija seže u 1946. godinu, kada je zasađen prvi obiteljski vinograd iz kojeg i danas dolazi grožđe za vina iz premium linije, međutim s vlastitim brendom su prvi puta izašli sa spomenutim vinom iz 2003.

image

Albert i Nikola Benvenuti

Berislava Picek/Cropix

Njihov ključni doprinos je uvođenje središnje Istre, a osobito Motovunštine na kartu potencijalom najboljih istarskih i hrvatskih vinogorja. Terani iz Motovunštine pokazali su se s iznimkom Coronice nedostižni onima iz drugih istarskih vinogorja, njihova svježa malvazija na samom početku djelovanja dva je puta zaredom bila šampion Vinistre, a desertna vina s položaja San Salvatore uvjerljivo su najbolja hrvatska desertna vina. U zadnjih desetak godina sa sva tri tipa vina koja proizvode odnijeli su najprestižnije nagrade na svijetu s natjecanja IWC i Decanter, konkretno trofeje i platinaste medalje za Teran Anno Domini, Malvaziju Anno Domini i Muškat San Salvatore, s čime su dali do znanja da talent s početka karijere obilježen Vinistrinim šampionskim titulama za malvaziju nije protraćen, već je poslužio kao čvrsti temelj za današnja vina, osobito od terana, čiji se potencijal čuvanja i dozrijevanja mjeri u desetljećima. Posljednjih godina proizveli su superpremium teran naziva Santa Elisabetta s istoimenog položaja, danas najtraženije istarsko crno vino na tržištu i novi standard za teran najviše kvalitete.

image

Benvenutti Santa Elisabetta 2017

Press

Cattunar

Promicatelji terroirskih odlika u vinu

Iako su pod svjetla reflektora na nacionalnoj vinskoj sceni brže stigli neki drugi vinari Bujštine, vinarija Cattunar je bila svakako među prvima. U svojim počecima devedesetih bavili su se pretežno svježom malvazijom i crnim vinima od terana i cabernet sauvignona. Upravo su spomenuta crna vina bila ključna za njihov status, jer iako se malvazija prodavala najbolje, teran i cabernet sauvignon s oznakom barrique na boci iz ranih dvijetisućitih su bila vina ispred svog vremena, koja su ukazivala na jednako dobar potencijal Bujštine za crna vina, kao i za malvaziju.

image

Franco Cattunar

Berislava Picek/Cropix

Osnivači vinarije Franco i Vesna Cattunar su se potom okušali i u uzgoju brojnih drugih sorata, internacionalnih poput chardonnaya i sauvignona, zatim onih s dugačkom lokalnom tradicijom poput muškata ruže i muškata bijelog, ali su u konačnici s dva autentično istarska, malvazijom i teranom napravili najbolji posao. Nakon desetljeća do dva paralelne vožnje s raznim sortama, Cattunari su se opredijelili iskoračiti sa sortom koja je temelj Bujštine, s malvazijom. Pokrenuli su niz eksperimenata pod nazivom 4 terre u suradnji sa znanstvenicima iz Zagreba i Poreča, pomoću kojih su dokazali dramatičan utjecaj različitih vrsta tla koje nalazimo u Bujštini na malvaziju. Usprkos u dlaku jednakoj vinifikaciji i tipu dozrijevanja malvazije s četiri različita tla pokazala su različite rezultate i jednom za svagda osvijetlile utjecaj tla na konačno vino. Rezultat tog projekta je objavljen kao znanstveni rad kao naslijeđe za buduća pokoljenja vinara Bujštine i Istre. Istraživanja tu nisu stala, jer su Cattunari nastavili proučavati i različiti tip dozrijevanja i maceracije na malvaziju, iz čega su proizašla njihova dva najvažnija vina današnjice, Malvazija Nonno i Malvazija Collina, koje su osvojile platinastu i zlatnu medalju na natjecanju magazina Decanter i stekla besmrtni status. Vino koje je istog potencijala kao i spomenute dvije malvazije je još Teran Kappi, koji još nije stekao međunarodno priznanje sličnog ranga, ali se radi o kvalitetom jednako velikom vinu kao što su dvije nagrađene malvazije.

image

Cattunar Nono 2015

Press

Clai

Pioniri ekoloških i maceriranih vina

Vinarija koja je usmjerila dobar dio Istre prema ekološkim principima i prirodnim vinima, a vjerojatno i prva vinarija u Istri koja je uopće proizvela maceriranu malvaziju. Dapače, jedini tip malvazije koju vinarija Clai proizvodi od prvog dana jest macerirana, jer s klasičnim svježim vinima dozrijevanim u inoksu uz kontroliranu temperaturu vrenja se nikada nisu ni bavili.

image

Giorgio Clai

Matija Djanjesic/Cropix

Od samog početka djelovanja, utemeljitelj vinarije Giorgio Clai, svojim je vinskim svjetonazorom posvećenom biodinamičkim principima u vinogradu i podrumu stekao odanu i brojnu sljedbu, zbog koje se već desetljećima ključna vina vinarije Clai rasprodaju u kratkom periodu nakon puštanja vina na tržište. Dva kultna vina današnjice su Malvazija Sv. Jakov i Refošk Brombonero i pravi su rariteti u kolekcijama strastvenijih zaljubljenika u vina. Nešto su pristupačnija vina pod nazivom Ottocento, jednako cijenom i strukturom kao i dostupnošću. Ključna vina vinarije Clai obilježavaju naglašena zrelost i punoća, jako bogata tekstura, čiste i intenzivne zrele arome i posebna vrsta slasti na retrookusu koja se miješa s nekim tipom saliniteta. Boljeg predstavnika prirodnih vina Istra kao regija teško da je mogla zamisliti, k tome još su bili i prvi, pa svi koji su došli poslije su imali besprijekorni uzor za slijediti. Od početka do danas stilski gledano u vinariji Clai se nije gotovo ništa promijenilo, jedino su vina s godinama prikupljenog iskustva postajala sve bolja i pouzdanija. Vinarija je prije nekoliko godina doživjela promjenu vlasničke strukture, ali su novi vlasnici u potpunosti zadržali svjetonazor utemeljitelja Giorga Claia, koji je neko vrijeme ostao i fizički prisutan u vinariji kako bi proces tranzicije prošao bezbolno. Ovih je dana Giorgio Clai najavio definitivni odlazak u mirovinu, ali posao u vinogradima i vinariji je već prenesen na nasljednike, pa se nikakve bitne promjene niti odmak od dosadašnjih praksi ne očekuju niti u budućnosti.

image

Clai Sv. Jakov 2013

Press

Coronica

Otac novog terana

Iako je izvrsnost u svemu vjerojatno ključna odlika vinarije Coronica, njihov glavni doprinos vinarstvu Istre je afirmacija i revalorizacija sorte teran. U devedesetima, u trenutku kada baš nitko nije vjerovao u ozbiljnije potencijale te tradicionalne sorte, utemeljitelj vinarije, Moreno Coronica, zadao si je misiju od terana napraviti vino visoke klase.

image

Moreno Coronica

Srećko Niketić/Cropix

Njegova izjava ovom novinaru s početka karijere postala je legendarna. Na upit planira li pomiješati teran s drugim crnim sortama u nekom potencijalnom superistrian blendu odgovorio je: "Ne! Neću nikad kvariti teran merlotom, a ni cabernetom! Teran je najbolji kad je sam.". U trenutku kad su drugi po uzoru na obližnji talijanski Friuli u merlotu vidjeli više potencijala ili razmišljali o blendu kao rješenju, on je inzistirao na čistom teranu, ali ne samo inzistirao, nego da je tako nešto i moguće i demonstrirao kroz svoj Grand Teran. Vino čiji je uspjeh bio golem, jer Gran Teran je postao najcjenjenije i najtraženije crno vino Istre ranih dvijetisućitih. Posljedično su ga i drugi vinari prigrlili, potom se pridružila Motovunština s također fantastičnim teranima i priča se u potpunosti izokrenula, ružno pače istarskog vinarstva danas je traženo i cijenjeno vino za koje se deseci vinarija natječe tko će proizvesti bolje. Malvazije vinarije Coronica su jednako dobre kao i terani, međutim svi drugi pioniri su radili jednako dobre malvazije i tu je Moreno Coronica bio dio skladne grupe, dok je u teranu bio usamljeni vizionar. Odlika vinarije Coronica je da su cijelo vrijeme uspjeli zadržati manji broj etiketa baziranih na malvaziji i teranu i to u svega dvije linije, temeljnoj i Gran. Tek danas, nakon skoro tri desetljeća od početnih postavki, vinarija Coronica je izbacila novu liniju vina naziva Ottaviano, posvećene ocu, u kojoj se ponovno nalaze samo malvazija i teran, ali koje ambicijom ulaze u još viši razred superpremiuma i pridružuju maloj skupini istarskih ikonskih vina tipa Santa Elisabetta, Brombonero i Santa Lucia.

image

Coronica Gran Teran 2016

Press

Degrassi

Nedostižno umijeće blenda

Vizionar sa sasvim drugačijim putem od svih drugih pionira, kao i od najvećeg dijela ostalih istarskih vinara. Dvijetisućitih, kada je dozrijevanje malvazije u različitim tipovima malih drvenih bačava (barrique) postalo hit i kada su potražnja i cijene takvih malvazija počele rapidno rasti, utemeljitelj vinarije Moreno Degrassi, je rezolutno odbio tu praksu i zbog uvjerenja zasigurno izgubio dio tržišta.

image

Moreno Degrassi

Press

Dva desetljeća poslije trend se okrenuo u njegovu korist i većina renomiranih vinara danas bježi od dozrijevanja u malom drvu od 225 do 500 litara, okrenuli su se aromatski neutralnim velikim formatima od tri do deset tisuća litara (npr. Kozlović) ili se vratili inoksu (npr. Coronica), i bijela Degrassi vina su danas ponovno hit. U crnim vinima je pak od početka bio, ali i cijelo vrijeme ostao ispred drugih. Osobito od bordoških sorti cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot. Kad ta vina dolaze iz linije Riserva, to su neki od najboljih crnjaka Hrvatske uopće. Ključni doprinos istarskom vinarstvu vinarije Degrassi su blendovi ili kupaže. Bilo crne pod nazivom Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva ili bijele pod nazivom Terre Bianche Cuvée Blanc ili Cuvée Blanc Riserva. Godine iskustva u blendanju doveli su Morena Degrassija do pravih omjera raznih sorti koje se prethodno zasebno beru, vinificiraju i dozrijevaju. Kod bijelih se radi o četiri sorte, a kod crnih o čak sedam sorti. Vinarija Degrassi je jedna od rijetkih u Istri i Hrvatskoj čiji najambiciozniji crnjaci imaju istinsku eleganciju i finesu, bez suvišne koncentracije, prezrelosti i džemastosti. S druge strane Cuvée Blanc dva desetljeća prije drugih ima dubinu i slast tipičnu za zrela istarska bijela vina bazirana na malvaziji, a bez utjecaja slatkih i zadimljenih začinskih nota.

image

Degrassi Terre bianche cuvee blanc 2017

Press

Kabola

Utemeljitelj vina iz amfora

Momjanska vinarija jedna je od prvih u Hrvatskoj koja je u praksu uvela dozrijevanje u amforama (qvevri) ukopanim u zemlju i po tom je pitanju nedvojbeni pionir. Međutim, također pripada i generaciji utemeljitelja moderne istarske vinske scene, iako je na tržište s vlastitim brendom stupila koju godinu iza drugih. Utemeljitelj vinarije istarski poduzetnik Marino Markežić već je s prvom svojom komercijalnom berbom malvazije kvalitetom stao uz bok najboljima, a s crnim vinima je napravio osobito značajan pomak u odnosu na tadašnju situaciju s crnim vinima u Istri.

image

Marino Markežić

Goran Sebelic/Cropix

Vina pod nazivima Teran, Merlot, Cabernet sauvignon i Supremo bila su taj značajan iskorak. Kod bijelih je to bila Malvazija Unica, jedna od ponajboljih odležanih malvazija Istre. Ipak, najupečatljivija vina današnjice iz vinarije Kabola su vina iz amfora, Malvazija Amfora i Teran Amfora. Vina su to u kojima se u ukopanoj amfori odvio dio fermentacije i potom sve do proljeća duga maceracija. Tijekom tog procesa vino je poprimilo specifične arome i željenu punoću, da bi se potom preselilo u velike drvene bačve na zaokruživanje i daljnje dozrijevanje. Nakon višegodišnjeg dozrijevanja, rezultat je vino unikatnog karaktera, koje je s berbama strahovito napredovalo te ako je u svojim ranim izdanjima i imalo neke grubosti ili rustikalnosti, danas ih više nema. Recentne berbe su ogled savršenog balansa i vina s obiljem fenolne slasti, a vinarija Kabola ne samo da je bila među pionirima na samom početku i da je uvela amfore na velika vrata u Istru, već i kvalitetom današnjih vina pripada samom vrhu istarske vinske produkcije.

image

Kabola Kabola

Press

Kozlović

Zlatni standard za malvaziju

Uvjerljivo najvažnija istarska vinarija koja nikada nije pokleknula pred zovom novca i zahtjevima tržišta i usprkos potražnji uspjela ostati artisan i obiteljska. Među prvima su stekli povjerenje tržišta izvrsnim svježim malvazijama čiji je stil potom slijedio veliki broj drugih istarskih vinara. Ključ njihova uspjeha leži u tome da nikada nisu podbacili u kvaliteti temeljne svježe malvazije i shodno tome nikada nisu razočarali svog kupca. Njihove malvazije su jednostavno sigurna kupnja.

image

Gianfranco Kozlović

Danijel Bartolic/Cropix

Kompromisi oko kvalitete temeljnih svježih vina je mnoge vinarije koštalo tržišnog udjela, a neke i bankrota. Vinarija Kozlović si takav lakomisleni luksuz nikada nije dopustila. Prvi su na tržište došli sa single vineyard malvazijom dozrijevanom u drvu. Radi se o vinu Santa Lucia koje je ranih dvijetisućitih steklo iznimnu popularnost i pokrenulo cijeli val razvijenijih i u drvu dozrijevanih malvazija. Kasnije su dozrijevanje Santa Lucie prebacili u velike i neutralne drvene posude od 3.000 litara i ponovno pokrenuli još jedan trend, velikog i neutralnog drva. Dugogodišnju dominaciju na sceni istarske malvazije okrunili su trijumfima na natjecanju Decanter, gdje su s dva svoja vina, jedno dozrijevano u inoksu - Selekcija, i jedno dozrijevano u drvu – Santa Lucia, osvojili platinaste medalje i na internacionalnom tržištu potvrdili ono što kupci u Hrvatskoj već odavno znaju, da su malvazije Kozlović zlatni standard za tu sortu u Istri. S crnim vinima na ambicioznijoj razini se u vinariji Kozlović krenulo nešto kasnije u odnosu na malvaziju, ali su danas dosegnuti slični rezultati. Santa Lucia noir je osvojila Regional Trophy priznanje i zlatnu medalju na natjecanju IWC iz Londona, i spada među najbolja crna vina Hrvatske. Novitet iz podruma je Teran Santa Lucia, koji će kad ugleda tržište biti novi doprinos afirmaciji te važne istarske sorte.

image

Kozlović Santa Lucia

Press

Matošević
Briljantna terroirska vina središnje Istre i ljupka sortna Bujštine

Na stranu zasluge utemeljitelja vinarije Ivice Matoševića za afirmaciju Istre kroz ravnanje udrugom Vinistra, koje su nemjerljive i jednom u budućnosti dostojne spomenika, vinarija Matošević samo kroz prizmu svojih vina jednako je velika kao i njen osnivač osobno. Dijelila je pionirsko doba s Kozlovićem i Degrassijem u probijanju malvazije širom Hrvatske i svijeta.

image

Ivica Matošević

Matija Đanješić/Cropix

Prva faza vinarije smještene u Krunčićima na međi južne i zapadne Istre odnosila se na vina iz Bujštine gdje su Matoševići kupovali svoje grožđe i koristili ga za brojne eksperimente u vidu različitih tipova vinifikacija i dozrijevanja. Istraživale su se mogućnosti i krajnji dosezi malvazije. Dozrijevanje u hrastu, u akaciji, u inoksu, s maceracijom i bez, i brojni drugi pokušaji su se obavili u tim nevinim godinama živog entuzijazma. Spoznaja je bila važna, malvazija jest sorta sposobna za dozrijevanje i dugogodišnje čuvanje. To je kasnije dalo vjetar u leđa svim drugim vinarima koji danas također rade i taj tip malvazije, a ne samo svježu. S nekim od tih prvih malvazija poput vina Malvazija Alba Barrique, Malvazija Alba Robinia i Malvazija Alba Antiqa postavljeni su standardi za odležane malvazije. U drugoj fazi vinarije je zasađen vinograd Grimalda u središnjoj Istri. Po dolasku u prvi rod Istra je dobila svoja prva istinski terroirska vina. Naime, sauvignon ili malvazija s Grimalde ne mirišu sortno, niti na drvo, već imaju mineralno-terroirski štih, jednu posebnu dubinu i karakter sasvim različit od dotadašnjih Matoševićevih vina iz Bujštine. S druge strane, današnja vina iz Bujštine im nose tipične sortna obilježja, iznimno su aromatična, obiluju voćnošću i uzor su proizvođačima svježih sortnih vina zapadne Istre.

image

Matošević Grimalda 2019

Press
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 12:19