Kako prepoznati koje vino pijete - 2. dio

Nazivi vina se ponekad, u boljim slučajevima, odnose na sortu, a ponekad na apelaciju. Apelacija je galicizam za oznaku mjesta nastanka, to jest za geografsko porijeklo. Međutim, naziv apelacije osim porijekla često uvjetuje ili podrazumijeva i tehnologiju proizvodnje te konačni izgled vina. Primjerice, dođe li vam u ruku vino naziva Rosette, radi se zapravo o francuskom slatkom bijelom vinu iz regije Sud-Ouest, podregije Bergerac, najčešće od sorata semilion, sauvignon i/ili muscadelle. Samo u Francuskoj ima više od 300 različitih apelacija, a pribrojimo li im one iz ostalih starosvjetovnih vinskih država u kojima apelacijski sustav funkcionira, broj se penje na preko tisuću.

Stilske kategorije bitno olakšavaju razumijevanje vina. Ako i niste baš upamtili od kojih ono sorata i iz koje točno regije dolazi Rosette, dovoljno je da upamtite da je riječ o aromatičnom i slatkom tipu bijelog vina poput slađih primjeraka Momjanskih muškata. U nastavku slijedi lista i opis stilova koje najčešće susrećemo te za svaki od njih popis tipičnih predstavnika. Lista nije konačna, naravno. Svaka se od kategorija još može po želji dodatno razraditi, ali za početak će poslužiti.

Donosimo nastavak popisa koji smo započeli prošlog puta.

7. Svježa i sočna crna vina blagih tanina.

Jednostavna, mlada i sočna vina s nižim taninima je kategorija koja je u inozemstvu, za razliku od nas, količinski najzastupljenija. Naše vinsko odrastanje je ipak vezano uz plavac mali koji pojam o tipičnom crnom vinu usmjerava prema onim snažnijim i s više tijela. Beaujolais je svakako globalno najpopularniji primjerak ovog stila, no središnja Europa, u koju spada i pola naših vinogorja, ima puno kvalitetnije reprezente u toj podcijenjenoj kategoriji. To su vina u kojima nema previše utjecaja hrasta i kojima su sočnost i voćnost glavni aduti.

Tipični predstavnici:

Domaći favoriti: Mladi teran, plavina, lasina, frankovka, bolji portugizac i zweigelt, borgonja, refošk. Cabernet sauvignon i cabernet franc iz bregovite Hrvatske.

Iz stranih regija: Francuska: Beaujolais, Anjou Rouge, Saumur Champigny, Chinon, Bourgueil, Jura pinot noir i Vin de Pays d’Oc. Italija: barbera, Bardolino, Valpolicella i dolcetto. Bonarda iz Argentine. Cinsault iz Južne Afrike. Ruby cabernet iz Kalifornije. Kadarka iz Mađarske.

8. Elegantna i delikatna crna, srednjeg do punog tijela.

Nemaju primarnu zavodljivost voćnih aroma prethodne skupine, ali nisu ni masivna ni snažna. Kad dolaze iz hladnijih regija, srednjeg su tijela, a kad iz toplijih, punog. Bez obzira na “nedostatak” tijela, iz ove kategorije dolazi većina svjetskih klasika i najskuplja francuska vina. Aromatski prevladavaju zadimljeni začini te profinjene arome poput tamne čokolade, likoricije, ponekad herbalnost, a ponekad minti elementi. Sva su odležavala barem jednu godinu u hrastovim bačvama radi smirivanja taninskog utjecaja i mekšanja kiselina i u jako dobrim berbama obično imaju izniman potencijal za dugogodišnje odležavanje.

Tipični predstavnici:

Domaći favoriti: Istarske kupaže bazirane na bordoškim sortama merlot i cabernet sauvignon te na teranu. Merlot i cabernet sauvignon iz Slavonije i Iloka. Odležan pinot crni iz bregovite Hrvatske i Slavonije. Odležana frankovka iz Podunavlja i Slavonije. Syrah iz sjeverne Dalmacije. Merlot i cabernet sauvignon iz Konavala.

Iz stranih regija: Francuska: klasificirani Bordeaux, klasificirana Burgundija, Fitou, Minervois. Italija: Chianti classico, Barbera d’Asti, Montepulciano d’Abruzzo. Španjolska Rioja i Valdepenas. Syrah s Novog Zelanda, Caberneti i merloti iz Čilea, Južne Afrike, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Srbije i Bugarske. Pinot crni Novog svijeta.

9. Puna, snažna i zrela crna vina.

Snažna i pikantna crna vina toplijih regija ponekad imaju začine iz hrasta kao glavnu aromu, a ponekad prezrelo, sušeno ili džemasto voće. Plavac mali spada u kategoriju džemastih, shiraz u kategoriju paprenih, a argentinski malbec u kategoriju začinsko zadimljenih. Svi imaju zajedničko svojstvo da nose s lakoćom najteža jela poput umaka s divljači, pašticade i slično. Neka poput Brunella i Barola također imaju izvanredan potencijal za dugogodišnje odležavanje. Visoka razina alkohola i uz nekoliko iznimaka poslovično niske kiseline daju dojam lažne slatkoće u ustima, možda najistaknutije karakteristike ove grupe vina.

Tipični predstavnici:

Domaći favoriti: Plavac mali s položaja poput Dingača, Postupa, Ivana Dolca, Svete Nedjelje, Bola, Murvice, Mili. Babić iz Primoštena. Merlot i Cabernet iz Baranje.

Iz stranih regija: Shiraz generalno. Kalifornijski zinfandel i merlot. Malbec iz Argentine. Francuska: Corbieres, St. Chinian, Madiran, Bandol i kompletna južna Rhone s istaknutim Chateauneuf du Pape i Cornas. U Italiji Barolo i Barbaresco, zatim Brunello di Montalcino, potom Amarone, Primitivo i crna vina sa Sicilije. U Španjolskoj Ribera del Duero, Priorat i Toro te garnacha i monastell kao sorte. Crna suha vina Portugala.

10. Desertna vina.

Desertna vina je uvijek bolje konzumirati umjesto kolača, nego uz kolače. Karakterizira ih visoki udio neprovrelog sladora zbog čega su jako slatka. Međutim, ona najfinija osim banalne slatkoće imaju dodatnu dimenziju koja ih čini posebnim. To su obično visoke kiseline koje daju dojam slasti, svježine i ne čine vino teškim ili to može biti plemenita plijesan koja svojim specifičnim aromama blagotvorno utječe na konačni pikantno slasni tek vina.

Tipični predstavnici:

Domaći favoriti: Izborne berbe i izborne berbe prosušenih bobica iz svih kontinentalnih regija, zatim ledene berbe iz bregovite Hrvatske, prošeci od prosušenog grožđa iz Dalmacije, prosušeni muškati i malvazije iz Istre te prošek od malvasije dubrovačke iz Konavala.

Iz stranih regija: Tokaji Aszu kao vrhunac desertnih vina, još pritom po pristojnim cijenama. Predikati njemačkih i austrijskih rieslinga s oznakama TBA, BA i Eiswein. Sauternes, Barsac i Montabazillac kao vrhunac iz Boredauxa i susjedne Sud-Ouest. Iz Alzasa gewurtztraminer Selection de Grains Nobles, pinot gris i riesling također. Razni izričaji muškata iz raznih regija s oznakom Muscat de. U Italiji Recioto di Soave i razne druge verzije passita, prosušenih vina. Australija, Čile i Nove Zeland izvrsne primjerke najčešće označavaju pridjevom botrisized (s plemenitom plijesni), udarne sorte su im riesling i gewurtztraminer. U Kanadi potražite icewine.

11. Fortificirana vina.

Mogu biti suha i vrlo slatka. Bijela ili crna. Zajednički nazivnik im je likersko peckavi štih koji su dobila zahvaljujući dodavanju brandyja ili vinskog destilata u završnoj fazi fermentacije. Ovaj tip vina ima najdulji životni vijek i svaki dobar primjerak može potrajati više i od stotinu godina. Često se uživaju uz cigare ili uz suhe kekse i kolače. Raspon aroma kreće se od sušenog voća poput suhih smokava i šljiva, preko oraha i lješnjaka, zatim karamelnih primjesa, do čokolade, suhih grožđica i sirupa. Konzumiraju se u malim dozama i kad se jednom otvore, ne treba brinuti da ih se popije u kratkom roku. Samo da se dobro začepe.

Tipični predstavnici:

Sherry Oloroso i pedro ximenez. Madeira Bual ili malvasia. Marsala iz Italije. Porto ili Port pod oznakama vintage, LBV i single quinta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 10:01