Calgary, najveći grad kanadske pokrajine Alberta u mojim je mislima prije dolaska bio grad o kojem znam toliko da mi tamo žive prijatelji iz srednje škole, baš kao i dosta drugih Hrvata koji su se odlučili pronaći sreću u Kanadi preko Work and Holiday vize, dalje da je grad u kojem je temperatura prije mog dolaska redovito bila minus 20 Celzijusa, ponekad i niže i da je odlična početna točka ako želite istražiti prvi kanadski nacionalni park Banff, koji je osim toga i svakako jedan od najljepših i najpoznatijih.
Znala sam i da auti moraju imati mogućnost grijanja motora uz pomoć struje preko noći, kad temperature padaju i do minus 40 stupnjeva i da kuće zato imaju vani utičnice, dok neki aute puštaju da im motori rade cijelu noć. Nacionali park Banff dolazi kao dio idućeg nastavka priča iz Kanade, a sad se vratimo na predivno iznenađenje ovog putovanja, zvano Calgary. Koji se od grada o kojem sam znala minimalno pretvorio, uz Montreal, u moj najdraži kanadski grad.
Baš kao transformacija u mojoj glavi, već na prvi pogled na centar grada, crno na bijelo, možete svjedočiti ludo brzom razvoju i promjeni grada. Grada koji je nepravedno još uvijek turistički manje popularan od recimo Toronta ili Vancouvera. O čemu pričam? Do 1968. godine izgrađen je Calgary toranj, ono kao što većina sjeverno američkih gradova ima taj jedan visoki toranj u gradu, s kojeg se sve najbolje vidi. Do gotovo kraja 80 ih taj je toranj i u Calgaryju bio viši od svega. Danas?
Danas ćete se jako dobro morati potruditi da ga primijetite na mojim fotografijama grada, iskočit će vam jedino po obliku, dok su ga okolni neboderi potpuno sakrili. Neboderi su naravno samo pratili brz i značajan razvoj grada, koji se odvio u apsolutno svim smjerovima. Za razliku od mnogih drugih velikih gradova, po pitanju Calgaryja neboderi djeluju kao da su se tvorci istih baš potrudili da ne izgledaju isto ili kao: ah još samo jedan neboder! Zapravo su oblici mnogih od njih djelovali baš kao da prate razvoj grada u umjetničku Meku, grada potpuno otkačenih skulptura na svakom koraku.
E sad, prije nego krenem dalje sa svime čime grad oduševljava turiste i transformaciji od grada stoke i nafte do centra kulture, želim vam obratiti pozornost na čistu matematiku, jer brojke rijetko kad lažu. Ne zato da vas ubijem u pojam kad usporedite kako mi živimo, a kako se živi u Kanadi, konkretno Calgaryju, to mnogi nažalost jako dobro znaju. Nego zato da budem vrlo jednostavna protuteža putopisnim pričama prošlih sistema, koje vas uvjeravaju na temelju par loših izoliranih primjera kako se u Kanadi zapravo loše živi, a kako smo mi svi koji se nismo dovoljno dobro uhljebili u taj balkanski sistem, zapravo nesposobni i kako je nama zapravo super u Hrvatskoj.
I da vam budem dodatni poticaj ako ste trenutno na rubu toga da spakirate kofere, jer te iste Working holiday vize, od kad smo dio EU, je beskrajno lakše dobiti, dapače još ovogodišnja kvota nije bila popunjena kad sam zadnje provjeravala. Ili jednostavno, ako ste stariji od 36 godina, što ne smijete biti da bi tu vrstu vize dobili, da vas podsjetim kako nikako nije problem u vama, ako se osjećate nesposobno, jer u nimalo pravednoj hrvatskoj vodi mislite da ne plivate dovoljno dobro.
Prvo što moram napomenuti jest da je Calgary osjetno jeftiniji grad od Toronta ili Montreala, to odmah možete primijetiti kod prvog ručka, tu više ne plaćate 20 kanadskih dolara sendvič (110 hrk), nego za to dobijete prosječan cijeli ručak u restoranu, što znači da ćete i sve drugo plaćati dosta manje.
Cijena benzina je trenutno 8,56 kuna po litri (najjeftinija verzija benzina), pričamo o cijeni usred svjetske krize, u ovom trenu kad dobro znate koliko cijene svega, a posebno benzina rastu. Inače je prosjek oko 6-7 kuna po litri. Iznajmljujete li stan u Calgaryju, općenito Kanadi, ne plaćate ni plin ni vodu! Samo struju. Dobro ste pročitali, ovo dvoje vam je uključeno u stanarinu, pripada vam. Plaća se samo struja i to otprilike 260 kuna za veliki dvosobni stan mjesečno.
Cijena dvosobnog stana, na dobroj poziciji u gradu je otprilike 5000 kuna, na periferiji grada možete naći i za 4.500. Da, kao Zagreb otprilike! Trenutna minimalna satnica u gradu je 90 kuna prije poreza, recimo 70 hrk neto, što je onako najmanje, za najlošije poslove.
S hrvatskim radnim navikama, gdje vas se zapravo sustavno uvjerava kako nikad nije dosta rada, pronaći ćete bez problema posao za puno bolju satnicu, čak i bez jako dobrog znanja engleskog. Što bi značilo da ćete u najgorem slučaju, s najmanjom satnicom, sa samo 40 sati rada tjedno,samo 5 dana u tjednu ostati s otprilike 11,200 kuna mjesečno u džepu. Osjećate li se još uvijek nesposobno, ako s nekim prosječnim poslom ne možete kod nas ni režije plaćati? Eto toliko o brojkama i razlici kako se živi u zemljama koje ne pljačkaju besramno svoje stanovnike i koliko nam je zapravo super.
Najsimpatičniji stanovnici grada, kraljevski pingvini, zvijezde gradskog zoološkog vrta popravit će vam svaki dan, čak i kad razmišljate o svemu što sam prethodno napisala. Šetnju pingvina u Calgaryju ćete doživjeti samo zimi i to samo ako zvijezdama parka nije previše hladno, padnu li temperature ispod 20 Celzijusa, kraljevski pingvini ne obavljaju svoju svakodnevnu šetnju.
Pa iako nisam neki ljubitelj zooloških, zoološki vrt u Calgaryju ne samo da se pridružio timu iznimno kvalitetnih parkova te vrste u Kanadi , već je i predvodnik u smislu uspješnih programa uzgoja, raznolikosti životinja i obrazovnih programa, cijeli park je ogroman i nemate onaj osjećaj muke zatočenih životinja. Uz lavove, tigra ili žirafe, apsolutno glavne zvijezde su i dalje pingvini.
Zašto grad kauboja? Poput mnogih gradova u Texasu, Calgary je dugo bio poznat kao grad vrhunske govedine i mnogobrojnih rančeva na rubovima grada. Osim toga i dan danas je dom najvećeg Rodeo festivala na otvorenom na svijetu, koji se na moju žalost održava u srpnju. “The Calgary Stampede” i danas ima stampedo povorku ili utrke kolima. Još dodajte da je grad središte kanadske country scene i dobili ste: Howdy, Cowboy! Unatoč svojoj gruboj kaubojskoj reputaciji,
Calgary je 2012. proglašen kulturnom prijestolnicom Kanade, a nakon što je dobio ovu oznaku, broj umjetničkih instalacija na otvorenom je doslovno eksplodirao! Između ostalog zato je grad danas prepun ludih skulptura i umjetničkih instalacija, a umjetnici iz cijele Kanade i svijeta pridonijeli su stvaranju lude kulturne scene u nekadašnjem gradu kauboja.
Jedan od najboljih primjera transformacije grada je i velika javna, gradska knjižnica. Ako je istina da gradske knjižnice govore najviše o stanovnicima grada, onda je ovo jedan od najboljih gradova, ikad. Pomalo djeluje kao Noina arka, onda opet ako neki futuristički svemirski brod, ma na što god da vas podsjeća, 4 kata suludo dobro uređene knjižnice teško da će vas ostaviti ravnodušnim.
Još jedna sličnost s Texasom je nafta. Alberta kao pokrajina je najveći proizvođač sirove nafte u Kanadi, s više od 82 proizvodnje ukupne proizvodnje, sukladno tome u njenom najvećem gradu Calgaryju, ogromna je važnost u gospodarstvu koju zauzima nafta. Pa ako zato pomislite da se radi o zagađenom gradu, super je informacija da je recimo 2007, magazin Forbes grad proglasio najčišćim na svijetu.
Ok, od tad je prošlo dosta godina, ali ogromni gradski parkovi ispričat će vam priču grada daleko od zagađenja ili lošeg životnog standarda. Zapravo parkovi i pridonose tome da je Calgary uporno visoko na ljestvicama gradova koji su najbolji za život, kako u Kanadi, tako i na svijetu. Jedan od najljepših parkova je veliki “Prinčev otok”, kao što i samo ime govori, veliki park na otoku kojeg okružuje rijeka Bow, koja prolazi kroz grad. Osim uživanja u samom parku s njega imate i jedan od boljih pogleda na centar grada. Dok je crveni “Most mira” koji vodi na otok, jedna od super fora atrakcija i fotki u gradu.
Preko tog istog mosta stići ćete i u jedan od najstarijih i najpoznatijih kvartova u gradu, Kensington. Danas prepun malih galerija, restorana i kafića, a zastavama u duginim bojama otkriva da je kvart srce slobode grada.
Grada koji se osim slobodama mora pohvaliti i činjenicom da je od grada kauboja došao do grada u kojem se priča preko 120 različitih jezika, što ga čini jednim od kulturološki najšarenijih u Kanadi. Još dodajte da je prosječna dob u gradu 36 godina, nije teško zaključiti zašto se jako lako zaljubiti se u živahan Calgary.
Različite polove u transformaciji grada od rančera do kulturnjaka prate i vremenski ekstremi po kojima je grad poznat. Zime u Calgaryju su često iznimno jako hladne, ali ekstrem donosi ludi topli suhi vjetar Činuk (Chinook winds), koji tijekom zime dolazi iz smjera Tihog oceana, a u samo nekoliko sati može podići temperaturu i za 15 °C, to se zove južina! Temperaturni ekstremi znače da osim ovih - 40 °C, zimi, ljeti grad isto tako lako stigne i do + 36 °C.
Ako to nije dosta i ljeta mogu biti jako hladna, dapače toliko hladna da ni snijeg u kolovozu ili srpnju nije svjetsko čudo. Prekrasan dodatak svemu tome je u prosjeku 300 sunčanih dana godišnje, što ga čini jednim od najsunčanijih gradova Kanade, usprkos niskim temperaturama. Ako ćete suditi po mom oduševljenju gradom, ne čudi da ga puno onih koje sele u Kanadu bira kao svoj novi početak.
Autoricu možete pratiti i na njenim društvenim mrežama: