ISTRAŽUJEMO

Pazite kome posuđujete automobil: od 2019. zbog tuđih grijeha bez auta ostalo 279 vlasnika

Od kolovoza 2019. policija je privremeno oduzela čak 454 vozila, a njih 248 nije bilo u vlasništvu prekršitelja

Posudba automobila

 Ivan Lacković

Policija ima pravo privremeno oduzeti vozilo i kad prekršitelj recidivist nije vlasnik auta, pa treba biti izuzetno oprezan kada se nekome posuđuje automobil jer povrat „sredstva počinjenja prekršaja” nije ni brz, niti jednostavan. Zaštita od ovakvog scenarija, srećom, postoji, a evo i cijele priče.

Okorjeli prometni prekršitelji zbog svojih grijeha mogu ostati bez vozila, pa čak i trajno ako se baš potrude. I to nije nikakva novost. Takav scenarij predviđa Prekršajni zakon, koji u članku 76. govori „da će se predmeti i sredstva, koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem, oduzeti ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja”.

image

Automobil u prometu, ilustracija

Ivan Lacković

Manje je poznato, međutim, da oduzeti automobil pritom ne treba nužno biti u vlasništvu prekršitelja, pa tako vlasnik može privremeno ili trajno ostati bez “sredstva počinjenja prekršaja” čak i ako u životu nikad nije dobio niti kaznu za nepropisno parkiranje, a kamoli za neki teži prometni grijeh. Dovoljno je samo da je lakovjerno posudio automobil krivom čovjeku, sklonom divljanju u prometu. I tako si napakirao ozbiljan problem.

Takvom crnom scenariju široko su otvorena vrata izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz kolovoza 2019., kojima ne samo da su povećane kazne za teže prekršaje poput prolaska kroz crveno svjetlo, vožnje naseljem brzinom 50 km/h većom od ograničenja, upravljanja vozilom prije stjecanja prava, upravljanja s ukinutom ili oduzetom vozačkom dozvolom te vožnje u suprotnom smjeru na autocesti, nego je propisano i da se vozilo može privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje dva puta ranije u trogodišnjem razdoblju pravomoćno kažnjen za neki od spomenutih prekršaja.

image

Prometna policija

CROPIX

Pritom je ciljano izostavljena odredba da oduzeto vozilo nužno mora biti i u vlasništvu prekršitelja, upravo zato što se željelo potaknuti vlasnike da više paze kome posuđuju automobile.

Time se, nije tajna, ponajprije ciljalo na “tatine sinove”, s obzirom na to da je policija uvidjela da se nesreće često događaju upravo kad se u rukama mladih i neiskusnih vozača u rukama nađu skupocjeni i snažni automobili iz obiteljske garaže. No, usput se u potencijalne probleme doveli baš sve.

Kako danas uopće nije teško ostati bez vlastita automobila zbog tuđih prometnih grijeha svjedoče i podaci Ministarstva unutarnjih poslova.

Od prvog dana primjene ovih odredbi početkom kolovoza 2019. pa do kraja svibnja 2022. policija je, naime, privremeno oduzela čak 454 vozila, a njih 248 ili malo više od 50 posto pritom nije bilo u vlasništvu prekršitelja.

Da treba dobro pripaziti kome se ustupa ili posuđuje vlastiti automobil zorno pokazuje i 69 slučajeva u kojima su privremeno oduzeta vozila istim vozačima.

Čini se tako da među nama itekako postoje i prekršitelji koji su dobro upoznati sa svojim problematičnim vozačkim statusom i mogućoj šteti u slučaju da ih policija prilikom kontrole prometa ponovno uhvati u prekršaju, no to ih ni najmanje ne sprječava da i dalje uporno posuđuju tuđe automobile.

image

Prometna policija

Ivan Lacković

I tako vlasnike dovode u situaciju da iz vedra neba, ni krivi niti dužni, ostanu bez vozila kojim su, primjerice, uskoro baš planirali skočiti na godišnji odmor. Ili im je automobil potreban za obavljanje posla, razvažanje djece, prijevoz namještaja…

Svi ti argumenti, međutim, nemaju nikakvu težinu na sudu, pokazuje niz presuda donesenih posljednjih mjeseci. Iako Visoki prekršajni sud načelno ima stav “da vlasnik oduzetog vozila koji nije počinitelj djela ima pravo na povrat vozila”, problem je što taj povrat - znači, čak i kad je riječ o privremenom oduzimanju vozila - zna trajati mjesecima, pa i godinama.

Nezgodno je to što policija bez puno okolišanja ima pravo oduzeti svako vozilo kojim upravlja višestruki prekršitelj, a Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje samo da je sud u roku od 15 dana dužan donijeti odluku o prekršaju i postupanju s privremenim vozilom.

To, međutim, nipošto ne znači da će vlasnik doći do oduzetog vozila za malo više od dva tjedna. Sudska praksa pokazuje da u slučajevima kad se prvostupanjski sud smiluje na žalopojke vlasnika i ne potvrdi odluku o privremenom oduzimanju vozila, policija ulaže žalbu i tako prolongira vraćanje auta do pravomoćne presude. A kad ona mora biti donesena, nigdje ne piše.

image

Dražba automobila

Nikša Stipaničev/CROPIX

Treba pritom znati da Vrhovni prekršajni sud daje za pravo policiji i njihove žalbe smatra osnovanima, tvrdeći da “pitanje vlasništva automobila nije relevantno za privremeno oduzimanje istog, budući da je vozilo dano na upravljanje okrivljeniku od strane vlasnika koji je znao ili mogao znati kako okrivljenik s navedenim vozilom može ugroziti život ili tijelo kršeći prometne propise, na što je vlasnik unatoč svemu pristao”.

Za takav stav policije, potvrđen kao ispravan u nizu presuda Visokog prekršajnog suda, postoji čvrsto uporište - iako je to mnogima nepoznato, danas se na jednostavan način može provjeriti vozački status osobe kojoj se posuđuje automobil.

MUP je usporedo sa zakonskim izmjenama 2019., naime, na svojim internetskim stranicama u rubrici Kutak za vozače ponudio alat pomoću kojega baš svatko može vidjeti ima li netko oduzetu vozačku ili zabranu upravljanja, pa i broj negativnih prekršajnih bodova, a jedini podatak koji pritom treba znati je serijski broj vozačke dozvole. Provjera statusa vozačke dozvole, doduše, na ovaj način dosad je izvršena čak 760.028 puta, no broj oduzetih automobila pokazuje da se nije u svim slučajevima posegnulo za ovim korisnim alatom.

Najcrnji scenarij

Sud trajno oduzeo 51 vozilo, njih čak 31 od vozača koji nisu i vlasnici

Zbog tuđih prometnih grijeha vlasnici mogu i trajno ostati bez svojeg vozila, odluči li tako sud. Među 51 takvim dosad zabilježenim slučajem, u njih 31 trajno oduzeto vozilo nije bilo u vlasništvu problematičnog vozača. Slabu utjehu pritom donosi stav Vrhovnog prekršajnog suda da treće osobe, odnosno vlasnici vozila, imaju pravo na naknadu štete od počinitelja prekršaja u slučaju da zbog njegovih grijeha trajno ostanu bez vlastitog vozila. Dok u tom slučaju vozilo u kojemu je zatečen recidivist prelazi u vlasništvo države i može u svakom trenutku biti prodano kako bi se zakrpala rupa u proračunu, vlasniku predstoji teška pravna borba želi li vratiti barem dio vrijednosti koju je izgubio. To, naime, nije jednostavno, čak i ako prekršitelj ima novca na računu ili imovine koja mu se može ovršiti.

Opasnosti posvuda

Kako vozači lako mogu naletjeti na minu i ostati bez vlastitog automobila nakon što ga lakovjerno posude osobi s problematičnim vozačkim statusom najbolje pokazuje policijska statistika. Samo tijekom prošle godine, naime, evidentirane su 32.004 zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, ali i 712 sigurnosne mjere zabrane upravljanja. Osim toga, policija je utvrdila i preko 2000 slučajeva u kojima je vozač u naselju prekoračio dopuštenu brzinu za više od 50 km/h, preko 6000 u kojima je vozaču upravljao vozilom s preko 1,5 promila alkohola u krvi… U svakoj od spomenutih situacija policija je imala pravo privremeno oduzeti vozilo ako bi se pokazalo da je prekršitelju to već treći teži prijestup unazad tri godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. srpanj 2022 00:34