Odlazak automobilom na more usred turističke sezone često je naporan i prilično skup pothvat. Hrvatska je dobro pokrivena autocestama no naše su cestarine među najskupljima.
Ipak, unatoč tome većina ljudi na Jadran putuje autocestama jer putovanje njima je često mnogo brže i osjetno komfornije.
Tu je i sigurnosni faktor, statistike pokazuju da su teške prometne nesreće mnogo rjeđe na autocestama nego na drugim državnim i lokalnim cestama.
Problem autocesta usred sezone je njihova zakrčenost. I bez ikakvih dodatnih smetnji u vrhuncu sezone na dionici od Zagreba do Bosiljeva gotovo se svakodnevno vozi u sporim kolonama te se samo tu tu nerijetko može izgubiti pola sata do sat vremena. Mnogo vremena može se izgubiti i na naplatnim postajama, za ulazak na auto cestu redovito se čeka u Lučkom, a velike kolone za izlazak stvaraju se na Ježevu (izlazna postaja s autoceste A3 iz Slavonije prema Zagrebu), Zadru, Dugopolju... Za povratak s mora situacija na naplatama je još lošija. Za ulazak u Zagreb se ponekad čeka i sat vremena.
Sve to put autocestom na more i s njega gotovo u pravilu produžuje za jedan do dva sata, nerijetko i više.
Još je gora situacija kada se na autocesti dogodi neka veća nesreća.
Zbog zatvaranja jednog traka autoceste stvaraju se kilometarske kolone koje vozače mogu koštati dodatno izgubljeno vrijeme, a ako se zatvori čitava autocesta neki će u stajanju u kolonama provesti i dva, tri pa i više sati.
Iako su takve ekstremne situacije prilično rijetke, one mogu putovanje autocestom učiniti i dvostruko dužim nego što bi ono trajalo na lokalnim cestama.
Na državnim i lokalnim cestama ima više prometnih nezgoda no zbog manjeg prometa one nemaju takav drastičan učinak na produljenje putovanja.
Također mnogo je lakše odabrati alternativnu rutu na običnoj cesti gdje se možete bez problema okrenuti u drugom smijeru i izabrati neku sporednu cestu. Uz navigaciju u autima i na mobilnim telefonima danas to više nije komplicirano.
Nema li na autocestama ili "običnim cestama" nikakvih dodatnih smetnji, autocesta će gotovo u pravilu uvijek biti brže rješenje za dolazak na cilj. Tu je i već ranije spomenut komfor. Državne i lokalne ceste su sporije ali putovanje njima može biti osjetno jeftinije, pogotovo ako su vaše destinacije jako udaljene. Njihova prednost je i manje dosadno putovanje nego autocestom.
U nastavku donosimo izračune vremena i cijene pa neke od najčešćih ruta kojima Hrvati putuju na svoje jadransko odredište. Izračun cijena je okviran. Uzeli smo aktualne cijene cestarina u Hrvatskoj, prosječnu potrošnju goriva za autocestu od 7,5 l/100 km i 6 l/100 km za državne i lokalne ceste.
Cijenu goriva smo odredili na 13,25 kuna što je prosjek između cijene benzina i dizela. Udaljenosti u izračunu su od središta jednog do središta drugog grada. Napomena, uz korištenje ENC-a cestarine mogu biti nešto jeftinije, a mi smo uzeli pune cijene za plaćanje gotovinom ili karticom.
Vrijeme potrebno za putovanje izračunali smo okvirno od najkraćeg za potpuno prohodne ceste do najdužeg uz najveću gužvu bez dodatnih smetnji poput zastoja zbog sudara...
Zagreb-Pula
Autocesta: 267 km, 3 do 4,5 sati, 418 kuna
Bez autoceste: 288 km, 4,5 do 6 sati, 229 kuna
Na dionici od Zagreba do Pule autocesta je mnogo pametniji način putovanja, pogotovo otkad je Istarski ipsilon gotovo završen.
Ipak i autocestom se putovanje može dosta odužiti zbog gužvi na naplati Učka i na semaforu za skretanje u Opatiju.
Razlika u cijeni nije tako velika, a "normalne ceste" nisu baš najbrže. Ako želite potpuno izbjeći cestarinu morat ćete preko planine Učke što je lijepa, ali dosta zahtjevna i spora dionica.
Zagreb-Umag
Autocesta (Slovenija): 255 km, 3 do 5 sati, 365 kuna
Autocesta (Hrvatska): 285 km, 3 do 4,5 sati, 453 kune
Bez autocesta: 280 km, 4,5 do 6 sati, 223 kune
Putujete li iz Zagreba na sjeverozapad Istre autocesta je također pametniji izbor, ali ona preko Slovenije. Naime udaljenost od Zagreba do Umaga dosta je manja preko Slovenije, a sedmodnevna vinjeta je osjetno jeftinija od cestarina preko Hrvatske za samo jedan smjer.
Dodatno ćete uštedjeti ako se u roku od sedam dana vraćate i natrag. Oprez, dok se na putu kroz Hrvatsku čepovi stvaraju na naplati Učka i na semaforu za skretanje u Opatiju, kroz Sloveniju možete zapeti na graničnim prijelazima prilikom ulaska u i izlaska iz Slovenije, te oko Ljubljane i prema Kopru.
Zato je ta dionica rizičnija. Kao i u prethodnom primjeru, "obične ceste" nisu najbrže, ako želite potpuno izbjeći cestarinu morat ćete preko planine Učke što je lijepa, ali dosta zahtjevna i spora dionica.
Zagreb- Zadar
Autocesta: 3 do 4,5 sati, 285 km, 404 kn
Bez autoceste: 4 do 5,5 sati, 283 km, 225 kn
Za put od Zagreba do Zadra državna cesta D1 čini se kao jako dobra alternativa. Ako je na autocesti vrlo velika gužva "običnim cestama" stići čete gotovo jednako brzo, a ponekad i brže. D1 kroz Liku je lijepa i prilično brza cesta, a prelazak preko Velebita oduzima dah.
Ipak, sve više turista koristi taj alternativni pravac pa se i ovakvo putovanje može odužiti. Potencijalni "čepovi" za autocestu su naplata Lučko u Zagrebu u oba smjera, dionica od Zagreba do Bosiljeva te penjanje prema tunelu Sveti Rok iz smjera Zadra.
Na državnoj cesti D1 je gužva od Zagreba do Karlovca, pa je dobra alternativa smjer preko Pisarovine. Sporo se vozi i preko Velebita zbog sporih vozila i malo dobrih mogućnosti za pretjecanje. Ušteda novca je, ne koristite li autoceste, poprilična.
Zagreb- Split
Autocesta: 3,5 do 5,5 sati, 392 km, 571 kn
Bez autocesta: 5 do 7 sati, 356 km, 283 kn
Za ovu dionicu važi skoro sve što smo napisali i za Zadar s time da cesta D1 ovdje još bolje rješenje. Autocestom je kilometarski osjetno duži, što donosi dodatnu uštedu.
Također u ovom slučaju je D1 još brži nego prema Zadru jer se s ove ceste ne odvajate kod Gračaca i ne prelazite sporu dionicu preko Velebita. Kao i prema Zadru, potencijalni "čepovi" za autocestu su naplata Lučko u Zagrebu u oba smjera, dionica od Zagreba do Bosiljeva te penjanje prema tunelu Sveti Rok iz smjera Zadra.
Na državnoj cesti D1 je gužva od Zagreba do Karlovca, pa je dobra alternativa smjer preko Pisarovine. Putovanje autocestom je dvostruko skuplje nego državnim cestama.
Zagreb- Dubrovnik
Autocesta: 6 do 8 sati, 600 km, 927 kn
Bez autoceste (BiH): 8,5 do 10,5 sati, 543 km, 431 kn
Bez autoceste (Hrvatska), 9,5 do 11,5 sati, 585 km, 465 kn
Iako je putovanje autocestom više nego dvostruko skuplje od alternativa bez autoceste, naša topla preporuka je da iz Zagreba do Dubrovnika putujete autocestom. Naime, put državnim i lokalnim cestama može trajati vrlo dugo i biti jako iscrpljujuće.
Najjeftinija je varijanta preko BiH, ali za mnoge je tako nešto previše komplicirano, a može doći i do čepova na graničnim prijelazima. Put državnim i lokalnim cestama kroz Hrvatsku je možda jednostavniji ali i naporniji zbog velikih gužva na Jadranskoj magistrali od Splita prema Dubrovniku. Bilo koju verziju kroz Hrvatsku da odaberete, morati čete računati na potencijalni zastoj na graničnim prelazima u Neumu. Od kraja srpnja putovanje prema Dubrovniku hrvatskim rutama postat će malo brže zbog otvaranja Pelješkog mosta. Neće poskupiti jer se mostarina neće naplaćivati.
Potencijalni "čepovi" za autocestu su još naplata Lučko u Zagrebu u oba smjera, dionica od Zagreba do Bosiljeva te penjanje prema tunelu Sveti Rok iz smjera Zadra.
Osijek- Zadar
Autocesta: 5 do 7 sati, 565 kilometara, 804 kn
Bez autoceste: 7,5 do 9,5 sati, 517 kilometara, 411 kn
Putujete li na neko odredište u sjevernijem dijelu Dalmacije iz Slavonije možda bolje odabrati autocestu. Put njom je skoro dvostruko skuplji, no državne i lokalne ceste su mnogo sporije pa bi mogli putovati skoro deset sati.
Putujete li "normalnim cestama" posebno spora je dionica od Osijeka do Kutine zbog mnogo naseljenih mjesta i ograničenja brzine. Kad se probijete na D1 sve postaje jednostavnije.
Potencijalni čepovi za putovanje autocestom je naplata Ježevo na A3 kod Zagreba u smjeru mora, zagrebačka obilaznica, naplata Lučko u Zagrebu u oba smjera, dionica od Zagreba do Bosiljeva te penjanje prema tunelu Sveti Rok iz smjera Zadra. Na "običnim cestama" sporo se vozi preko Velebita zbog sporih vozila i malo dobrih mogućnosti za pretjecanje.
Osijek-Makarska
Autocesta: 6,5 do 8,5 sati, 738 km, 1059 kuna
Bez autoceste (BiH): 6,5 do 8,5 sati, 432 km, 343 kune
Makarsku smo odabrali kao primjer odredišta blizu granice srednje i južne Dalmacije. Ako putujete iz Osijeka u te krajeve autocesta nema gotovo nikakvog smisla. Put po njoj je čak 300 kilometara duži i više nego tri puta skuplji.
Slavonci dobro znaju sve trikove putovanja kroz BiH, pa im prečica lokalnim i državnim cestama kroz tu državu neće biti komplicirana. Potencijalni čepovi za putovanje autocestom su naplata
Ježevo na A3 kod Zagreba u smjeru mora, zagrebačka obilaznica, naplata Lučko u Zagrebu u oba smjera, dionica od Zagreba do Bosiljeva te penjanje prema tunelu Sveti Rok iz smjera Zadra. Na putu kroz BiH zastoji mogu nastati na graničnim prijelazima.